ANIVERSÁRIU RESTAURASAUN INDEPENDÊNSIA TIMOR-LESTE

Timor-Leste komemora loron restaurasaun independênsia ba dala XIV ho seremónia hasa’e bandeira, ne’ebé prejide diretamente husi Presidente da Repúblika Timor-Leste, Taur Matan Ruak, hodi fó mós medalha rekonesimentu grande colar no méritu ordem Timor-Leste nian ba ema 25, kompostu hosi ema estranjeiru inklui mós Timor-oan ne’ebé mak durante tempu resistensia fó nia kontribuisaun no didikasaun tomak ba prosesu independensia Timor-Leste rasik, seremónia refere hala’o iha Munisipiu Ermera, Loron Sesta-Feira, (20/05/2016).

Iha oportunidade ne’e, Presidente da repúblika fó mós premiu ba manan nain sira kona-ba nutrisaun feto familia saudavel tinan 2016. Depois seremónia hasa’e bandeira, komunidade hala’o mós jogus tradisionál balun hanesan, dada tali, sa’e bua, halai karon, nsst hodi anima komunidade sira iha Munisipiu refere.

Iha komemorasaun tinan ida ne’e, Presidente Repúblika, Taur Matan Ruak hato’o nia sentimentu kontente ba povu Munisipiu Ermera rasik ne’ebé mak tinan ida ne’e sai hanesan uma nain ba komemorasaun ofisial loron restaurasaun independensia dala XIV. Aniversáriu restaurasaun independênsia sai loron boot ida, tamba ohin komemora ita nia liberdade nudar nasaun no susesu ne’ebé ita hetan iha independênsia tinan 14 nia laran, loron 20 de Maiu sai hanesan mós oportunidade di’ak ida atu ita hamutuk halo reflesaun kona-ba dalan ne’ebé ita la’o liu ona desde independênsia no ita nia partisipasaun iha prosesu konstrusaun nasaun nian hodi halo ita nia mehi sai realidade nudar nasaun no mós sidadaun ne’ebé hakarak hetan moris ida di’ak liu iha loron aban bainrua.

Timor oan sira nia luta konkista belun barak nomós solidariedade hosi ativista sira iha mundu laran tomak, hanesan akontese iha tinan hirak liu ba, iha aniversáriu restaurasaun independênsia ida ne’e hodi ita nia povu nia naran, hau hakarak hato’o ita nia rekonhesimentu ba ita nia belun barak ne’ebé fó liman ba kausa liberdade povu nian no merese ita hahi sira, tamba buat ne’ebé sira halo ba ita no ita nia rain, hau kondekora ema nain 25, husi Timor-Leste nomós hosi rai sira seluk inklui Moçambique, Portugal, Inglatera, Estadus Unidus, Indonesia no Australia. Presidente mós kondekora ema nain 7 hosi Timor-oan rasik ne’ebé mai hosi kontekstu akademiku no organizasaun sosiedade sivil sira inklui igreija.

Presidente hatutan liu tan, Hau nia diskursu ba dala ida ne’e hanesan dala ikus iha aniversáriu ba restaurasaun independênsia nudar Presidente da Repúblika, desde hau nia mandatu, hau hala’o hau nia kna’ar bazeia ba objetivu fundamental rua mak, hakbesik Estadu ba sidadaun sira no hametin estabilidade ba nasaun nian, hau tuba metin nafatin ba programa hirak ne’e. Dehan Presidente, lori Estadu ba sidadaun sira ne’e importante tebes, hodi hametin unidade nasionál importante mós atu fó aten brani ba sidadaun sira no komunidade sira tomak hodi buka solusaun ba problema sira nian no ba ita nia rain nian, Estadu kaer hela kna’ar ne’ebé importante tebes hodi rezolve problema sira ne’ebé relasiona ho dezenvolvimentu nasionál maibé se karik Estadu la rona sidadaun sira no karik la promove sidadaun sira nia partisipasaun iha projeitu dezenvolvimentu Aldeia no Suku sira, nune’e ita sei labele hetan dezenvolvimentu lokal ne’ebé produtivu no di’ak.

Ikus liu, Presidente haktuir, Iha momentu ida ne’ebé ita selebra aniversáriu restaurasaun independênsia ba dala XIV ba ita nia nasaun i Timor-oan sira hotu kontinua hasoru dezafius sira ne’ebé tenki hakat liu, pólitika ne’ebé efikas no metin liu tan, dezafius ne’ebé mak ita iha nudar dezafius sira seluk hotu nia aman mak nesesidade, atu halo ekonómia fundu Mina rai ninian nakfilak ba ekonómia ne’ebé diversifikadu, sustentavel atu halakon kiak Timor-Leste persiza hasa’e seitor produtivu nasionál hodi valoriza ita nia rain nia riku soin inklui mós servisu ne’ebé halo hosi ita nia grupu agrikultura sira nomós trabalhador Timor-oan sira seluk, atu hakat dezafius hirak ne’e, ita tenki hakat liu mos dezafius ne’ebé relasiona ho kualidade prestasaun servisu públiku Estadu nian.

Nudar Presidente Repúblika no hanesan sidadaun, hau sei la’o hamutuk nafatin ho imi hodi hametin ita nia soberania no hamutuk hari’i nasaun ida ne’ebé di’ak liu tan iha futuru.

Partisipa iha seremónia ne’e mak hanesan, Presidente Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru RDTL, Presidente interinu Tribunal Rekursus, Membrus Governu, Deputadus, Xefe Estado Major Jeneral F-FDTL, Lere Anan Timor, Komandante Jeral PNTL, Júlio Hornai, Korpus Díplomatikus, Membros CPLP, autoridades lokais inklui komunidades.

This post is also available in: Tetum