DIALOGU PREZIDENTE KOMISAUN HOMENAGEM HO VETERANUS

Atu hadi’a falsifikasaun dadus iha programa subsídiu ba Veteranus nian, mak Ministériu Solidariedade Sosiál (MSS) liu hosi Sekretáriu Estadu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál (SEAKLN), Julio Sarmento da Costa ho Prezidente Komisaun Homenagem, Virgilio Smith konvoka diálogu ho Veteranus, iha Salaun Edifisiu Sentrál MSS Caicoli-Dili, Loron Segunda-Feira, (05/08/2013).

Hafoin dialogu ne’e, Prezidente Komisaun Homenagem, Virgilio Smith hato’o, problema ne’ebé iha mak hanesan dadus ne’ebé verifika ba verifika mai, maibé iha problema nafatin no hatún tiha ona mós sei hasa’e nafatin, ida ne’e mak halo problema boot no nunka mais rezolve. Faila ne’e, tuir Prezidente Komisaun ne’e katak, iha buat barak tanba nunka ema ida kontente ho saida mak nia hetan, ne’e mak sai problema boot.

“Hanesan ema ida hetan tiha ona, mais seidauk kontente nafatin tanba hakarak atu hanesan ho ema seluk ne’e mak sai problema nafatin,” dehan Virgilio.

Prezidente Komisaun Homenagem haktuir, bainhira veteranus balun halo falsifikasaun dadus, ida ne’e prosesu iha tribunál no laiha atu hadomi, hamaus no hakuak malu, maibé sala tenki tuir sala ne’ebé iha hodi kumpri to’o iha tribunal. Tuir prosesu judisiál, dehan Virgilio, kuandu komprova duni katak iha evidénsia forte falsifikasaun tenki ba tribunál.

Virgilio afirma katak, mekanizmu ne’ebé iha mak hanesan ema ne’ebé uluk iha baze iha ligasaun, kuñese malu, purexemplu se mak Antonio no manuel ne’e sira mak mai deklara no ema ida mak iha família na’in 4 ka 5, maibé ema 1 deit mak simu direitu ba pensaun ne’e lei mós iha ona kona-ba matebian 1, ne’ebé mak jerasaun laiha ona maibé iha jerasaun mais la’ós rasik, sira ne’e bolu liñas kolaterais ba 3 grau, ne’e bolu dehan prestasaun pekunária únika.

Virgilio haforsa liu tan katak, veteranu balun mate tiha ona konserteza hetan direitu bazeia ba rejistadu, editadu ona i embora la simu pensaun maibé iha ona editál hanesan benefisiáriu ba pensaun ne’e, konserteza simu direitu, maibé kuandu mate seidauk editadu hela, ne’e mak agora haree dadauk atu halo alterasaun oituan para bele atribui ba direitu nu’udar veteranu.

Iha fatin hanesan, Prezidente Organizasaun Combatentes Libertasaun Rezisténsia Nasionál (OCLRN) Afonso da Costa Rangel hateten, diálogu ne’e kona-ba asuntu vateranus nia ne’ebé la’o tinan 10 ona maibe seidauk hotu, ne’e mak hosi Komisaun Komenagem no SEACLN bazeia ba konferénsia ne’ebé veteranus sira halo ona, mak senti katak oinsá bele tur hamutuk fali hodi hadi’a asuntus veteranus ne’e.

Tuir Prezidente OCLRN ne’e, problema ne’ebé akontese ba veteranus mak hanesan ema ne’ebé merese hetan fali tinan ki’ik balun la hetan, no ema ne’ebé la merese hetan tinan boot no sai fali veteranus, tanba ida ne’e mak tur halo diálogu para bele hadi’a fila fali dadus no rejistu fali dadus ne’ebé iha, hodi hadi’a fali naran no dignidade veteranus sira nian.

Liu tan Afonso afirma, konkluzaun ida ne’e atu oinsá diálogu kontinua nafatin para Komisaun Homenagem ho OCLRN hamutuk hodi bele haree problema sira ne’e atu ba oin bele redúz falsifikasaun dadus no rejistu ne’ebé durante ne’e la’o hela.

Diálogu ne’e partisipa mós, Komisaun Homenagem Alin Laek, Prezidente CPD-RDTL Antonio Ai tahan Matak, Xefe Gabinete SEACLN, Asesor SEACLN no organizasaun hosi Veteranus sira.

This post is also available in: Tetum