MINISTRA MSS HALO KONFERÉNSIA IMPRENSA KONA-BÁ

Wainhira fila husi Nepal, iha Airoportu Nicolau Lobatu, Ministra Solidaridade Social ho komitiva halo kedas Konferénsia Imprensa hodi informa ba públiku kona-ba resultadu estudu komparativo iha Nasaun Nepal ne’ebé ho objetivu atu hare diretamente konaba prátika Hari’i-Pás no Hari’i Nasaun iha neba, visita ida ne’e hetan suporta husi Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD). Konferénsia imprensa ne’e halao iha loron Segunda, 5 Agostu 2013.

Iha konferénsia imprensa ne’e, Ministra Solidariedade Sosiál, Isabel Amaral Guterres hateten Vizita estudu ho durasaun semana ida ne’e, fornese ona ba nasaun pós-konflitu rua ho oportunidade mak estraordináriu atu fahe sira nia dezafius, oportunidades no prátika sira kona-ba Hari’i-Pás no Hari’i Nasaun ne’ebé kada nasaun iha. Estudu komparativu ne’e oportunidade ida kapaas tebes atu aprende no fahe esperiénsia ba malu tanba Timor-Leste no Nepal iha istória konflitu ne’ebé kuaze hanesan, ami sente impresaun tebes ho Nepal nia aproximasaun integradu “Do No Harm” (labele halo susar) ba programa dezenvolvimentu hodi halo programa sira ne’e sensitivu ba konflitu, nomós Nepal nia susesu iha implementasaun estratéjia inkluzaun jéneru. Ami hanoin atu adopta buat rua ne’e ba kontestu Timor-Leste no sei komesa uluk implementa iha Ministériu Solidariedade Sosiál.

Durante iha Nepal, Ministra ho ninia komitiva hasoru malu ho funsiunáriu importante sira husi Ministériu ba Pás no Rekonstrusaun (MPR) Nepal nian no Ministériu ba Dezenvolvimentu Estranjeiru no Lokál (MDEL). Kada ministériu iha ona esperiénsia kona-ba estratéjia dezenvolvimentu no implementasaun ne’ebé mak suporta ba mitigasaun konflitu, prevensaun konflitu no hari’i-pás. Nepal hanesan nasaun dahuluk husi Azia do Súl mak nasionálmente uza matadalan husi Estratéjia ba Jéneru no Inkluzaun Sosiál (JIS), ne’ebé mak implementa liu husi MDEL. MPR foka liu ba koezaun sosiál no jerensiál konflitu hodi fornese asisténsia ba populasaun dezlokada sira no rekonstrusaun pós-konflitu nia nesesidade no mós fó suporta ba diálogu lokál no desentralizadu liu husi dezenvolvimentu ba Komisaun Pás Lokál (KPLs). Nepal mós iha istória mak estabelese diak tebes kona-ba uza mediasaun komunidade hanesan xave ida atu promove Governu lokál desentralizadu mak efikás no promove rezolusaun ba konflitu iha nível lokál (Suco).

Iha vizita ne’e Ministra mós konvida ona Nepal atu mai Timor-Leste hodi aprende husi ita nia esperiénsia no mós fahe sira nia esperiénsia mai funsiunárius MSS nian, Ministra Isabel realsa liu tan “Nepal mós bele treinu ita kona-ba sensibilidade konflitu tanba agora dadauk ita seidauk iha ema ne’ebe espesialista iha área ida ne’e.” Ministra kontente katak estudu komparativu ne’e fornese koñesimentu no perspektiva foun ba líder MSS nian iha área prevensaun konflitu no hari’i pas.

Iha sorin seluk, Director UNDP ba Timor-Leste, Mikiko Tanaka hateten. Hau hein katak esperiénsia ida ne’e bele kontribui ba dezenvolvimentu no implementasaun estratéjia ba mitigasaun konflitu, prevensaun konflitu, no hari’i pas. Nia mós informa liu tan katak PNUD fornese tiha ona asisténsia téknika no finansial nian ba MSS hodi bele halao programa husi konflitu nian no kria kapasidade institusionál nian iha Governu Timor-Leste nia laran atu bele diriji sistema ba rezolusaun konflitu no prevensaun nian iha nível lokál nomós nasionál.

Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD) mak hanesan ONU nia rede ba dezenvolvimentu, servisu iha nasaun no territóriu 177. Iha Timor-Leste, PNUD fornese konsellu téknika no asisténsia atu harii institusaun públiku mak forte no iha kapasidade ba nível nasionál no sub-nasionál kona-ba justisa, parlamentu, direitus umanus, anti-korupsaun, polisia, dezenvolvimentu ekonómiku, jerensiál ambiental no jerensiál risku dezastre ne’ebé sei lori dezenvolvimentu, pás no justisa ba populasaun no ba to’o iha seksaun husi sosiedade mak mukit no vulnerável.

Hamutuk ho Ministra iha estudu komparativu ne’e mak Diretór ba Asisténsia no Koezaun Sosiál, Amândio Amaral Freitas no Xefe Departamentu ba Harii Pás no Koezaun Sosiál (DHPKS), Agostinho Cosme Belo.

This post is also available in: Tetum