NAHE BITI BOOT IHA MUNISIPIU LIQUIÇA

Governu, liu husi Ministériu Solidariedade Sosiál-MSS, Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Sosiál-DNDS, Departamentu Hari’i Paz no Koezaun Sosiál iha kna’ar ida atu hametin paz no koezaun sosiál iha Timor-Leste, tamba ne’e MSS hamutuk ho United Nation Development Programme-UNDP, ONG Belun, Lia Nain, Autoridade Lokais, Veteranus, no PNTL Munisipiu Liquiça fasilita i realiza tan diálogu no nahe biti boot hodi hadia fali relasaun di’ak entre komunidade sira ne’ebé durante ne’e hetan konflitu, liu-liu Suku Lisadila, Vatubou no Letola, eventu refere hala’o iha Lefa-Fau Laran, Suku Letola Munisipiu Liquiça, Loron Kuarta-Feira, (25/05/2016).

Iha 13 dezembru 2016, akontese oho malu entre joven sira husi Suku Lisadila, Vatubou no Letola, iha basár Fau Laran-Suku Letola-Munisipiu Liquiça.Problema refere akontese, tamba provokasaun entre joven sira ne’ebé rezulta joven ida husi Suku Lisadila nian mate iha fatin no joven ida kanek todan no joven ida kanek kaman, iha mós komunidade inusente ida husi aldeia Gariana-Suku Vatubou nia uma hetan sunu no estragus, impaktu husi akontesimentu ne’e mak halo komunidade sira hela iha situasaun ida ne’ebé trauma no la hakmatek i la la’o ba mai, tamba ne’e, eventu refere hala’o hodi haforsa no hametin liu tan akta deklarasaun simu malu liu husi mediasaun ou pra-diálogu ne’ebé halo ona iha loron 14 Abril 2016 no hadia hikas relasaun entre parte tolu hodi labele akontese tan iha futuru. Ikus mai Parte tolu konkorda asina akta deklarasaun no konkorda hodi simu malu liu husi prosesu nahe biti boot.

Iha okasiaun ne’e, Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Leovigildo Hornai hateten, diálogu ida ne’e la’os mai halo ho arte marsiais, exeptu ba arte marsiais sira ne’ebé tuir rezolusaun governu nian taka ona, maibé governu halo diálogu ho komunidade no autoridade suku ho joven sira husi suku tolu mak, suku Vatubou, Suku Letola no suku Lisadila, tamba ne’e atu deklara ba públiku katak governu la halo diálogu ho arte-marsiais ne’ebé mak taka ona i governu halo ho joven sira para bele evita problema sira ne’ebé hadait ba komunidade sira, tamba komunidade sira tenke hetan asesu ba merkadu iha fronteira entre Ermera, Liquiça ho Maliana ne’ebé estratéjia teb-tebes, nune’e ita mai fó atensaun ba joven no komunidade sira atu sira labele impede fali komunidade sira ne’ebé mai asesu ba merkadu hodi fa’an sira nia sasan, modo, animais nsst.

Sekretáriu Estadu realsa liu tan, problema sira ne’e labele hadait ba sira nia atividade agríkula nian no sira persiza simu malu para labele afeta fali sira nia atividade, tamba problema joven ida rua nian bele afeita fali komunidade hotu-hotu, liu-liu ba sira nia atividade ekonómiku no atividade lor-loron nian hanesan atividade agrikula no kriasaun animais, dehan Leovijildo.

Iha fatin hanesan, Diretór Nasionál Dezenvolvimentu Sosiál-DNDS, Florenço Pina Gonzaga hateten, Objetivu mak oinsá bele kria kondisaun ida hodi hadame malu fali joven sira ne’ebé iha konflitu, liu husi dalan kultural no nahe biti boot ne’ebé ohin ita realiza. Ba parte hotu-hotu ne’ebé mak partisipa iha eventu ne’e fó kontribuisaun maka’as, liu-liu autoridade lokais sira, tamba eventu ida ne’e rasik mai husi inisiativa autoridade lokais sira, liu-liu joventude sira katak persiza iha apoiu hodi fasilita atu nune’e sira bele tu’ur hamutuk, buka solusaun ba problema no iha futuru sira labele halo tan problema entre sira.

Asuntu hotu-hotu ne’ebé kontra ona prosesu legal tenke prosesu tuir dalan legal, maibé MSS hanoin katak prosesu legal la’o importante mós kria ambiente ida di’ak iha komunidade nia le’et, tamba ne’e mak MSS preoukupa ho ida ne’e no kontinua servisu hamutuk ho autoridade lokal sira i organiza eventu ida para depois prosesu legal la’o maibé komunidade sira kontinua hakmatek no simu malu atu nune’e bele iha ideia ida hamutuk atu bele ses-an husi problema sosiais hotu-hotu ne’ebé sira infrenta. MSS la’os parte ida atu promove kultural espesifikamente, maibé parte ida mós katak dalan tradisaun permiti ba timor-oan hotu atu oinsá bele tu’ur hamutuk hodi rezolve sira nia problema rasik, dehan Florenço.

Entretantu, Lia nain Munisipiu Liquiça, Alberto Rodrigues “Loes Rai Lakan” hateten, ami tau bandu iha fatin ida ne’e, tamba bandu ne’e ami foti husi vez avó kedas ne’ebé lian ami nian “gerbuti kaigoe” katak atu tara bandu netik ba violensia sira ne’ebé mosu hanesan joven sira ta’a malu no oho malu no asaun sira seluk ne’ebé mak ladun di’ak ba ita ema nia vida moris, tamba ne’e liu husi bandu ne’e sira sei tauk no sira sei hadomi ba malu, ami lia nain sira hamutuk atu fó lia fuan ba sira i tuir kultura antigu ninian mak “nahe biti boot”.

Karik sira la kumpri lia fuan husi ami no biti boot ida ne’e, sira ne’ebé ohin kóalia ona iha juramentu ami entrega deit ba avó sira (lafaek) hodi tun mai iha be’e lulik, fatuk lulik, ai-lulik ne’ebé mak ami tau hela atu lori sira, se sira kumpri duni, entaun ohin ita hotu-hotu hamutuk ho lia fuan ida deit no matak malirin i buat ne’ebé liu ona, ita husik ona, maibé agora ita tenke hetan fali paz no dame hodi kaer servisu ida-idak ninian. Lia nain ne’e garante katak ho seremónia kultural ida ne’e bele kesi ona sira no ikus mai sei iha paz fila fali entre sira.

Partisipa iha eventu ne’e mak hanesan, Sekretáriu Estadu Terras i Propiedade, Administrador Munisipiu Liquiça no Administrador Postu sira, komandante PNTL Munisipiu Liquiça, Diretór Sentru Solidariedade Munisipiu Liquiça, Veteranus, lia nain no komunidade iha área refere.

This post is also available in: Tetum