TIMOR-LESTE REALIZA KONFERÉNSIA NASIONÁL BA

Atu haree ba prosesu rejistu veteranus ba tinan 2003 no proposta dekretu lei atu hari’i Konsellu Veteranus nomós diside kona-ba loron nasionál veteranus nian, Timor-Leste realiza konferénsia nasionál veteranus nian hodi konsulta ba luta nain sira hotu ne’ebé mai hosi Frente Armada, Klandestina no Frente Diplomátiku atu bele fó hanoin no fó solusiona asuntu refere. Konferénsia ne’ebé loke diretamente hosi Primeiru Ministru RDTL, Sr. Rui Maria de Araújo, ne’e sei hala’o durante loron tolu, hahú hosi loron 01 to’o 03 Marsu 2016, iha Centru Convensaun Dili (CCD).

Iha diskursu, Primeiru Ministru RDTL, Rui Maria de Araújo hateten, konferénsia ne’ebé mak Governu konvoka atu haktuir rekomendasaun hosi Sr. Prezidente Repúblika ne’ebé husu Governu atu halo konsulta alargada ida ho luta na’in sira hotu kona-ba projetu dekretu lei ne’ebé iha objetivu atu define estrutura jurídika ba Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál.

PM salienta, ba kongresista sira, ne’ebé mai hosi Frente Armada, Frente Klandestina no Frente Diplomátika, fiar katak ida-idak sei fó kontribuisaun maka’as iha sorumutu ida ne’e nu’udar luta na’in no testemunha ba kontribuisaun hosi maluk sira seluk iha ita nia frente tolu ne’ebé mak ohin mensiona iha leten, ho ita hotu-hotu nia esforsu iha frente tolu ne’e, liu hosi meiu ne’ebé deit, ho kbi’it ki’ik ka boot, nu’udar lider ka militante estrutura rezisténsia nian ka nu’udar ema ida-idak ho kbi’it ho inisiativa rasik, ita fó liman ba malu, iha tempu ida naruk no difísil teb-tebes, atu bele hamrik loron ruma nu’udar nasaun no nu’udar povu ho identidade kulturál rasik.

PM realsa liu tan, haree ba loron 03 Marsu, nu’udar loron ne’ebé konsagradu ona iha projetu dekretu lei ba veteranus no kombatentes libertasaun nasionál sira, Governu diside konvoka kombatentes hosi frente tolu ne’e, atu selebra hamutuk loron ida ne’e i liu hosi konferénsia nasionál ita hamutuk haree orgaun hira mak persiza hari’i atu forma Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, ema na’in hira mak sei halo parte orgaun ida-idak, no kna’ar espesífiku saida mak orgaun ida-idak sei iha. Sei haree mós oinsá halo eleisaun membrus ba orgaun ida-idak, se-se mak bele kandidata no oinsá orgaun sira foti desizaun i oinsá orgaun oi-oin sira liga ba malu no liga ho Governu, atu konsellu ne’e bele kumpri ninia kna’ar.

Importante, katak PM, haree mós orgaun ida ne’e nia relasaun, nu’udar orgaun úniku reprezentativu, tuir lei haruka, ho organizasaun veteranus no kombatentes libertasaun sira seluk ne’ebé hari’i hori uluk no sei funsiona to’o ohin loron. Tanba konferénsia ida ne’e sei ramata iha loron ómenagen ba veteranus sira, Governu Timor-Leste hein katak konferénsia ne’e sei hala’o ho kalma, no fiar ba malu katak, ita bele haree hamutuk estrutura ida ne’ebé di’ak liu no reflete hotu-hotu ninia hakarak. Keta partisipante ruma hanoin estrutura ruma la hanesan ho governu nian, karik kongresista sira hanoin persiza hadi’a buat ruma iha artigu 35 hosi lei No.2/2011 atu haktuir realidade ohin loron nian, favor hato’o hanoin foun durante diskusaun ne’ebé sei organiza durante loron tolu nia laran.

Dehan tan PM, liu hosi sorumutu ne’e, Governu nakloke atu rekolla ideia hotu-hotu no sei hadi’a projetu dekretu lei ne’ebé mak iha.

Entertantu, Vise Ministru MSS, Eng. Miguel Marques Gonsalves “Manetelu” hateten, iha asuntus importante tolu ne’ebé mak ita sei kóalia iha loron tolu nia laran, primeiru mak prosesu rejistu ba 2003 nian, segundu mak proposta dekreitu lei atu hari’i Konsellu Veteranus no terseiru mak konferénsia ne’e mós sei diside loron nasionál ba veteranus, se ita diside tuir proposta ne’ebé mak iha, entaun loron 03 Marsu sei komemora hanesan loron veteranus iha fatin ida ne’e.

Manetelu esplika liu tan, hosi parte komisaun organizadora hein katak, ho prezénsa kuadru sira hosi rezisténsia nian, veteranus no kombatentes sira hotu ne’ebé mak iha ne’e, tenke kontribui duni ba asuntu tolu ne’ebé mak ohin mensiona iha leten, hodi nune’e iha futuru ita mós sente katak pertensia ba prosesu no ita mak sai nain ba buat ne’ebé mak ita ko’alia no hari’i.

Konferénsia refere organiza hosi Ministériu Solidariedade Sosiál-MSS i hahú ho inu nasionál ne’ebé hetan partisipasaun hosi Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Prezidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres, Eis Titulares Orgaun Soberania, Distintu Deputadus, membrus Governu, Xefe Estadu Maior Jeneral Forsa Armadas, Kombatentes Libertasaun Nasionál hosi frente Armada, Klandestina no Diplomátiku sira.

This post is also available in: Tetum