WORKSHOP FINALIZASAUN ESTRATÉJIA NASIONÁL PROTESAUN …
Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun-MSSI realiza Workshop Finalizasaun Estratéjia Nasionál Protesaun Sosiál Iha Timor-Leste ba tinan 2019-2030. Workshop ne’e realiza tanba hetan servisu hamutuk entre MSSI no ILO ne’ebé hala’o iha Timor-Plaza-Díli, Loron Kinta-Feira, (15/11/2018).
Iha biban ne’e, Ministra MSSI, Armanda Berta dos Santos hateten, estratéjia nasionál protesaun sosiál konsidera núdar dokumentu savi ida ba ita nia rain no dokumentu ida ba ita hotu.
prosesu dezenvolvimentu ba estratéjia nasionál protesaun sosiál hala’o ona durante tinan rua nia laran, hahu hosi tinan 2016 i ita husu apoiu ba nasaun parseiru CPLP nian atu dezenvolve estratéjia nasionál protesaun sosiál ho objetivu atu iha dokumentu úniku ida ba programa protesaun sosiál nian hotu-hotu ho forma kordenadu liu. Ita nia pedidu ne’e representa dezafiu ida ne’ebé mak simu di’ak hosi ita nia parseiru sira. Organizasaun internasionál traballu núdar parseiru CPLP nian ne’ebé kleur ona ba área protesaun sosiál disponivel atu apoiu téknikamente ba prosesu ida ne’e no finansiamente Portugal mak fó apoiu.
Ikus liu, Ministra hato’o agradese ba hotu-hotu ne’ebé fó ona nia kontribuisaun no hein katak bele kontinua atu bele konklui prosesu naruk no kompleksu ida ne’e.
Nune’e mós, Representante International Labour Organization-ILO, Marcus Ruck hateten, Estratéjia Seguransa Sosiál ne’ebé ohin ita atu diside ida ne’e mak estratéjia dahuluk ba iha Timor-Leste, hakat ida ne’e importante teb-tebes ba dezenvolvimentu sistema protesaun seguransa sosiál nian no iha interligasaun ho dezenvolvimentu nasaun nian ho komprimisiu ne’ebé Timor-Leste halo iha nível internasionál.
Asuntu protesaun seguransa sosiál hanesan asuntu importante tebes no kompleksu tebes i iha impaktu bo’ot ba iha futuru, nia mós involve desizaun ne’ebé difisil hanesan prioridade polítiku sira no alokasaun fundus. Problema no dezafius sei mosu no ita persiza hasoru problema hirak ne’e, maibe di’ak liu ita bele resolve ho kontekstu ida ho estratéjiku duke wainhira ita la iha estratéjia ida, importante mak governu halo planu estratéjiku ida tuir padraun internasionál ne’ebé define ona no bele iha monitorizasaun kona-ba ninia dezenvolvimentu.
Iha razaun rua mak importante atu ita iha estratéjia, primeiru mak nesesidade mekanismu koordenasaun atu asegura ba dezenvolvimentu seguransa sosiál núdar buat tomak ida bele konsistente ho objetivu ida. Dehan Ruck, Wainhira la iha koordenasaun ho nível politiku sira iha risku bo’ot atu ita hasoru inkonsisténsia, segundu koordenasaun no dezenvolvimentu estratéjiku dezenvolvimentu sosiál depende hosi informasaun no análise atu permite hodi foti desizaun ne’ebé informadu kona-ba opsaun polítika.
Importante liu mak atu ita bele iha polítika ida ne’ebé klaru kona-ba aspetu ekonómiku, governasaun di’ak bele hetan benefisiu hosi padraun sira ne’ebé mak iha, importante mós atu ita bele halo monitorizasaun ba sistema sira ne’ebé mak iha no iha fleksibilidade atu ita bele halo mudansa, sistema seguransa sosiál hanesan hatudu imajem ida hosi sosiedade no ida ne’e importante tebes atu halo mudansa ba kestaun geográfika no impregu ne’ebé hatudu nesesidade atu halo konsensus ida kona-ba asuntu seguransa social, esplika Ruck.
Partisipa iha workshop ne’e mak hanesan, Vise-Ministra MSSI, Signi Verdial, Representante ILO, Diretór Jéral Protesaun Sosiál-MSSI, Representante Funsaun Públika inklui Representante KSTL.


